Promocija knjige Dragoljuba Stojkovića “Sedef magla” održaće se u ponedeljak 25. novembra u 19 časova u SKCNS-u, u Ulici Vladimira Perića Valtera 5. Knjigu je ove godine objavila izdavačka kuća Laguna, a na promociji će pored autora govoriti Milorad Milinković, reditelj i Milan Mumin, muzičar.
Ulaz je besplatan.
O knjizi:
Srbija, godina 1882. Jelena Ilka Marković, udovica Jevrema Markovića, optuženog za učestvovanje u Topolskoj buni i po kratkom postupku streljanog, pokušala je da ubije kralja Milana Obrenovića i tako osveti nezasluženu smrt svog voljenog muža. Posle hapšenja nađena je mrtva u zatvorskoj ćeliji – zvanična verzija mrtvozornika glasi da se odlučila za bolnu smrt vešanjem peškirom o krevet.
“Sedef-magla je knjiga koja ima sve što je potrebno. Ima zločin, zapravo dva, ali i mnogo onih koji će se desiti tokom istrage, dakle, ima uzbuđenja napretek. Ima intrigu, jer jedan davni atentat baca daleke senke na preživele. Pa i na mrtve. Ima u ovom romanu i politike, žudnje za moći, pohlepe, izdaje, kao i raznih drugih grehova, tako milih čitaocu, jer ih ne čini on. I na kraju, ima i ljubavi. Ali da ne otkrivam baš sve. I nije nevažno istaći – po ovom romanu su snimljeni film i serija“.
Milorad Milinković
„Utvrdite da li Vam se Sedef-magla više dopada kao knjiga, film ili kao TV serija pod naslovom Sumpor! Kriminalistički roman smešten u XIX vek pokazuje nam stari Beograd, život u njemu i beskrupulozno otimanje za vlast bez sentimentalnih idealizacija prošlosti. Uzbudljiva priča podsetiće čitaoca da, osim tehnike i tehnologije, malo čega ima novog pod kapom nebeskom, i u deliktima i u načinima borba protiv njih“.
Vladislava Vojnović
O autoru: Dragoljub Stojković rođen je u Beogradu, gde je od mladosti radio kao novinar. Preveo je šest romana, a pored pisanja bavi se i filmskom produkcijom. Nakon objavljivanja romana o Ilki Marković, napisao je i roman “Hroničar”. Autor je scenarija za nekoliko filmova i serija, među kojima se izdvajaju “Što se bore misli moje”, kao i serija “Sumpor”, napisana po motivima ove knjige.
U sredu, 20. novembra 2024. godine, od 10 sati, zbog radova na izgradnji vrelovodnog priključka za objekat na Bulevaru despota Stefana broj 5 (Kineska četvrt), biće prekinuta isporuka toplotne energije za grejanje za objekte broj 2, 3, 5 i 7 na Bulevaru despota Stefana.
Normalizacija u isporuci toplotne energije za grejanje očekuje se istog dana, 20. novembra 2024. godine, u ranim poslepodnevnim časovima.
Radnici Javnog komunalnog preduzeća „Novosadska toplana“ Novi Sad, počev od srede, 20. novembra 2024. godine, očitavaće stanja utroška toplotne energije na merilima toplote i na vodomerima za toplu potrošnu vodu za mesec novembar tekuće godine.
Mole se potrošači, posebno stanari u individualnim stambenim zgradama, da omoguće ovlašćenim licima pristup mernim instrumentima u toplotnoj podstanici.
Izložba će biti otvorena za posetioce
od 19 do 29. novembra, u radnom vremenu od 16 do 20 č (utorak – subota, nedelja i ponedeljak su neradni dani).Više informacija o autorima i izložbi možete naći na zvaničnoj stranici Šok ZaDruge.
U okviru programa unapređenja socijalne zaštite „Servis za rehabilitaciju i klimatski oporavak dece i omladine sa smetnjama u razvoju“ koji finansira Grad Novi Sad, prva grupa od 36 učenika u pratnji šest vaspitača ŠOSO „Milan Petrović”, otputovala je danas u Ivanjicu gde će provesti sedam dana u cilju klimatsko – terapijskog odmora i oporavka.
Učenike je na put je ispratila članica Gradskog veća za socijalnu zaštitu i brigu o porodici Sonja Radaković, zajedno sa načelnikom u Gradske uprave za dečiju i socijalnu zaštitu Nikolom Krstićem. Druga grupa, od ukupno 41 učenika sa sedam vaspitača otputovaće na sedmodnevni rehabilitacioni oporavak u Ivanjicu krajem novembra.
Članica Gradskog veća za socijalnu zaštitu i brigu o porodici Sonja Radaković je istakla da Grad Novi Sad vodi računa o svim kategorijama stanovništa i da će i dalje nastaviti da podržava decu i mlade sa smetnjama u razvoju kroz projekte koji obezbeđuju unapređenje kvaliteta njihovog života.
Privode se kraju radovi na asfaltiranju ulice Magnolija, jedne od 20 ulica u Bockama koje su asfaltirane ove godine. Nov asfalt se ugrađuje u celoj ulici, u dužini od 260 metara, a radove je obišao gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Gradonačelnik je istakao da je vrlo važno što se privode kraju radovi na uređenju saobraćajnica u naselju Bocke, gde je prethodnih meseci asfaltirano 19 ulica.
– U ulici Magnolija izvode se radovi na popravci kolovozne konstrukcije u dužini od 260 metara, ukupne vrednosti veće od 5,5 miliona dinara sa PDV-om. Tokom 2024. godine, u sklopu redovnog održavanja objekata putne privrede, u naselju Bocke asfaltirano je 19 ulica ukupne dužine preko 5 kilometara. Uz navedeno, na nekoliko lokacija izvođeni su radovi mestimične popravke kolovoza asfaltom i popravke tucaničkih kolovoza. Za radove u Bockama, u periodu od januara do oktobra 2024. godine, utrošeno je oko 95 miliona dinara – rekao je Đurić.
On je istakao da grad Novi Sad kroz održavanje saobraćajnica, pešačkih i biciklističkih staza u svim delovima grada kontinuirano ulaže u očuvanje i unapređenje saobraćajne infrastrukture.
– Grad Novi Sad je za unapređenje saobraćaja i saobraćajne infrastrukture u 2024. godini ukupno planirao 1Z,1 milijardi dinara. Od čega dve milijarde u unapređenje gradskog i prigradskog prevoza putnika, a 10,5 milijardi za upravljanje i održavanje saobraćajne infrastrukture – rekao je Đurić.
Pored radova u ulici Magnolija, u toku je asfaltiranje Bademove ulice, a tokom
novembra asfaltirane su ulice Narcisa i Hrastova.
Predstava „Utopija danas“ biće izvedena 30. novembra u SKCNS-u (Ulica Vladimira Perića Valtera 5) u 20 časova.
„Utopija danas“ je muzička predstava, koja uključuje elemente performansa, video arta i dokumentarno-igranog filma. Nastala je u koprodukciji SKC Novi Sad, Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra, beogradskog KC Grada i “Trinidad” iz Novog Sada.
„Utopija danas“ je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovečanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Veštačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam – imperativi su novog sveta, zasnovanog na socijalnoj pravdi… Svako ima sve što mu je potrebno za sreću… Ali, šta je sreća? „Utopija danas“ je muzička predstava, jer, muzika je, verovatno, najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti.
Ulaznice za predstavu mogu da se kupe na biletarnici SKCNS-a, svakog dana od 10 do 20 časova, kao i na dan igranja, po ceni od 1.000 dinara. Cena za srednjoškolce je 400 dinara.
Detaljnije o predstavi:
U prvom delu predstave postavljamo tezu: jedan od najvećih društvenih problema, trenutno, je raspodela materijalnih dobara u kojoj 2208 najbogatijih stanovnika planete poseduje preko 10 biliona (10 000 000 000 000) dolara (kapital, koji svake godine raste), naspram miliona ljudi, koji žive u siromaštvu ili finansijskoj neizvesnosti. Uz to, dobra (kojih ima u izobilju) često se proizvode na ekološki neodgovarajući način, a kontekst ubrzanog razvoja veštačke inteligencije, koja munjevito uništava postojeća radna mesta, probleme čini jos većim.
U drugom delu prikazujemo moguću sliku sveta najbliže budućnosti: većina čovečanstva nije (kao u većem delu istorije) deo potlačene, nego ekonomski beskorisne klase. Gotovo sve poslove obavlja veštačka inteligencija (odluke vlade takođe donosi veštačka inteligencija), a dobra se raspodeljuju tako da je građanima obezbeđeno materijalno blagostanje. Dakle, zamišljamo hipotetičku sliku društva, koja je umereno optimistička: ne živimo u tehno-feudalizmu ili robovlasništvu, već u tehno-socijalizmu. U nizu scena vidimo živote nekoliko likova u ovakvim okolnostima. Šta mlad ili sredovečan čovek radi, kako “troši” vreme i kako se oseća bez tzv. egzistencijalnih problema? Ili, drugim rečima, kako izgleda nesmetani “čeoni sudar” sa smislom života?
Konačno, na samom kraju predstave, iznosimo (po našem mišljenju jednini logičan) zaključak.
U prvom delu „Utopije danas“ preovlađuje stilizovana dokumentarna, a u drugom igrana forma. Igrane i dokumentarne scene prikazuju se uživo na sceni, kao i na video projekciji ili u interakciji između izvođača na sceni i videa, a dinamika je od početka do kraja određena živom izvedbom muzike.
Koncept, originalna muzika i video, tekst prvog dela predstave i songova, kostim: Marko Grubić
Tekst drugog dela predstave: Milena Bogavac
Saradnici na videu: Nadia Czachowska-Aleksić i Dušan Aleksić
Muziku izvodi grupa VROOOM
Tamara Radovanović (gluma i pevanje)
Danilo Milovanović (gluma i pevanje)
Aleksa Jovčić (gluma i pevanje)
Marko Grubić (bas gitara i elektronika)
Branislav Potić (bubanj)
Igor Brakus (glas iz OFFa)
Vukašin Rajić (ton majstor)
Milan Janevski (svetlo majstor)
Trailer: https://www.youtube.com/watch?v=1Ti9md3yP2c



